Hajde da zakažemo informativni razgovor
- ALEKSANDRA STEPANOVIĆ
- LIDIJA KOCIĆ
- MILICA BEGOVIĆ
- MARINA BUKARICA
- ANA ROLJEVIĆ
- MARIJA BULJUGIĆ
- SMILJANA PEŠIĆ
- MILICA VASIĆ
Anksioznost je prirodna reakcija organizma na stres, ali kada postane hronična i intenzivna, može narušiti svakodnevno funkcionisanje. Iz ugla psihoterapeuta, anksioznost se posmatra kao stanje preplavljujuće brige, napetosti i straha, često praćeno fizičkim simptomima poput ubrzanog rada srca, nesanice i mišićne napetosti. Ključ u terapiji je prepoznavanje nesvesnih obrazaca razmišljanja i reakcija, kao i razvijanje strategija za njihovo prevazilaženje.
Depresija i poremećaj raspoloženja
Depresija predstavlja duboko stanje tuge, beznađa i gubitka motivacije, koje se često ispoljava i kroz fizičke simptome poput hroničnog umora ili poremećaja sna. Iz ugla psihoterapeuta, ona je pokazatelj da je osobi neophodna podrška u pronalaženju novih načina razumevanja i prevazilaženja unutrašnjih sukoba, kao i izazova iz svakodnevice.
Stres i sagorevanje na poslu
Stres je psihički i fizički odgovor na prevelike zahteve i pritiske iz okruženja, praćen nervnom napetošću, razdražljivošću i osećajem preopterećenosti. Sagorevanje na poslu (burnout) predstavlja hroničan oblik stresa koji dovodi do potpune emocionalne, mentalne i fizičke iscrpljenosti, gde osoba gubi motivaciju i osećaj smisla u svom radu.
Porodične disfunkcije i problemi u komunikaciji
Porodična disfunkcija označava neadekvatne obrasce komunikacije, granica i uloga unutar porodice, koji sprečavaju razvoj stabilnih i podržavajućih odnosa. Iz ugla psihoterapeuta, ovi obrasci najčešće nastaju iz nerešenih konflikata, prenetih trauma i loše postavljenih granica koje se održavaju kroz generacijsko nasleđe.
- Viktor Frankl
Od ličnog iskustva do rešenja za druge
Bratislav Bata Belino
Preduzetnik
Zdravo, ja sam Bata, osnivač platforme MojaTerapija.
U sebi sam nosio teret koji je postajao sve teži. Noći su prolazile u nesanici, dani u napetosti i strahu od neizvesnosti. Polako sam gubio osećaj kontrole nad sopstvenim životom.
A onda je došao trenutak kada više nisam mogao da nastavim tako – narušeni odnosi u porodici i gubitak posla bili su znak da nešto mora da se promeni. Taj trenutak, koji je delovao kao kraj, zapravo je bio početak mog puta ka oporavku.
Prvi korak bio je da shvatim šta mi se dešava.
Dugo sam mislio da je moj problem samo umor, preopterećenost, možda prolazna kriza. Ali što sam više pokušavao da ignorišem osećaj unutrašnje napetosti, on je postajao jači. Tek kada sam se zapitao "Šta se zapravo događa sa mnom?", stvari su počele da dobijaju smisao.
I tada sam shvatio nešto važno – ovo kroz šta prolazim ima ime i, što je još važnije, ima rešenje.
Ova platforma je nastala u želji da pomogne svima koji se osećaju izgubljeno, uplašeno, preplavljeno emocijama ili zbunjeno svojim reakcijama. Ponekad nije lako prepoznati šta se tačno dešava – da li je to anksioznost, stres, depresija ili nešto drugo? Zato je važno da se informišemo, da razumemo sebe i prepoznamo znakove na vreme.
Na ovom portalu i u blogu pronaći ćete odgovore na mnoga pitanja – kako prepoznati anksioznost, kako prekinuti začarani krug stresa, kako razumeti svoje emocije i kako pronaći načine da se nosite s njima.
Prvi korak nije traženje rešenja – prvi korak je razumevanje.
I znajte da šta god da proživljavmo, nismo sami!
Ovo kroz šta prolazimo ne definiše nas, i što je najvažnije – nije trajno!
Kako možemo sami sebi pomoći
Evo nekoliko praktičnih saveta koji mogu pomoći u situacijama anksioznosti, depresije ili intenzivnog stresa:
- Fokus na disanje-
Usredsredite se na svoj dah i pokušajte vežbu “4-4-4”:
udahnite kroz nos brojeći do 4, zadržite dah do 4 i potom izdahnite do 4.
Ovakva kratka vežba može brzo umiriti telo i usporiti rad srca.
Kratke fizičke aktivnostiProšetajte, istegnite se ili odradite nekoliko lakih vežbi.
Fizička aktivnost podstiče lučenje “hormona sreće” (endorfin, serotonin), što pozitivno utiče na raspoloženje.
Vođenje dnevnika ili beležakaZapisujte dnevna osećanja, misli ili situacije koje vas uznemiravaju.
Pregled beležaka može vam pokazati šta najčešće izaziva neprijatna stanja i olakšati vam da pratite svoj napredak.
-Postavljanje realnih ciljeva-
Umesto dugog spiska zadataka, odaberite nekoliko realnih i dostižnih ciljeva na dnevnom ili nedeljnom nivou.
Svaki postignuti cilj (čak i ako je mali) povećava osećaj kontrole i samopoštovanja.
Pravljenje pauza i tehnike opuštanja, Pokušajte meditaciju ili lagane joga vežbe, uz prigušenu muziku ili u tišini.
Napravite pauzu od društvenih mreža, posvetite se hobiju ili prosto odspavajte 20 minuta.
-Podrška iz okruženja-
Podelite kako se osećate sa prijateljima ili članom porodice kome verujete.
Razgovor često pomaže da shvatite da niste sami i da postoji podrška u bliskom krugu.
-Kontakt sa stručnjakom-
Ako su simptomi izraženi i dugotrajni, važno je konsultovati se sa psihologom ili psihoterapeutom.
Rano obraćanje za pomoć često sprečava dodatne komplikacije i pomaže brži oporavak.
-Tehnike pozitivnog razmišljanja-
Svakog dana zabeležite bar jednu dobru stvar koja se desila ili jedan uspeh na koji ste ponosni.
Fokusiranjem na pozitivne aspekte života umanjujete dominaciju negativnih misli.
-Nagrađivanje sebe-
Nakon svakog “malog” uspeha (npr. završetka zadatka, započetog treninga, odlaska kod terapeuta), počastite se nečim što volite – to može biti ukusna hrana, odlazak u šetnju, gledanje filma ili čitanje dobre knjige.
- Budite strpljivi i blagi prema sebi-
Emocionalni oporavak i lična promena zahtevaju vreme.
Prihvatite da je normalno ponekad osetiti pad u raspoloženju i priznajte sebi svaki, pa i najmanji napredak.
Ovi jednostavni koraci mogu pomoći u održavanju ravnoteže, ali zapamtite da samopomoć nije zamena za profesionalnu podršku.
Ako se simptomi pogoršaju ili traju duže vreme, razmislite o razgovoru sa stručnjakom.